Bakterije, pogotovo danas, najčešće promatramo kroz negativnu prizmu. Smatramo ih nečim lošim i nečim što trebamo ukloniti. Najpopularnija sredstva za čišćenje uvijek tvrde da uklanjaju 99,99% bakterija i rado posežemo za njima. Ipak, u našem organizmu postoje i one bakterije koje su prijeko potrebne za pravilno funkcioniranje našeg organizma.
‘’Dobre bakterije’’, kako ih popularno nazivamo, zaista donose pregršt pozitivnih učinaka. Prije svega, upravo bakterije sudjeluju u probavljanju hrane probavljanje hrane. Naravno, treba biti oprezan i pobrinuti se da naš organizam ne postane prepun onih ’’loših bakterija’’ koje narušavaju naše zdravlje. Bakterija ima jednako ili više u našem tijelu nego naših vlastitih stanica, a kada pričamo o zdravlju, neopravdano ih zanemarujemo. Bakterije i virusi koji žive u našim crijevima nazivamo mikrobiotom i zaista upravljaju našim zdravljem.
Više od 70% našeg imunološkog sustava povezano je s crijevima.
‘’Dobre bakterije’’ u našim crijevima nazivaju se probiotici. Probiotike možemo unijeti putem fermentiranih mliječnih proizvoda: jogurti, kefiri i slični proizvodi. Možemo ih unijeti i konzumacijom kiselog kupusa, koji je manje poznat izvor probiotika. Dobre bakterije nastaju u procesu fermentacije te na taj način upravo ove namirnice utječu na njihovu visoku zastupljenost.
Da bi dobre bakterije u našim crijevima ‘’opstale’’ i razmnožavale se, potrebno ih je nahraniti. Možemo ih nahraniti prebioticima. Prebiotici su vlakna koja unosimo putem hrane. Namirnice koje su bogate prebioticima su cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke. Raznolikosti naše mikrobitoe mogu naštetiti dijete, poput ketogene, koje isključuju žitarice, voće i mahunarke. Još jednom naglašavam kako prilikom izbora određenih, restriktivnih dijeta treba biti jako oprezan i proučiti njihovo cjelovito i dugoročno djelovanje na naš organizam kako bismo izbjegli negativne posljedice.
Na to kakve će bakterije živjeti u nama, utječe jako puno faktora. Za početak, na našu mikrobiotu utječe prehrana majke u trudnoći, način poroda, dojenje (vaginalni porod i dojenje omogućuju raznovrsniju početnu mikrobiotu). Neizostavno, na vrstu i količinu bakterija koje žive u nama, utječe naš stil žiovta, prehrana i svi ostali faktori povezani s tim.
Loša, neuravnotežena prehrana, velike količine stresa, kao i upotreba antibiotika; značajno narušavaju i ugrožavaju raznovrstnost naše mikrobiote. Prehrana koja obiluje zasićenim mastima, bogata je jednostavnim šećerima i visokim količinama alkohola jako negativno djeluje na bakterije koje žive u našim crijevima. Utječe na kreiranje lošeg profila bakterija i tako potiče negativne i upalne reakcije u našem organizmu.
Postoji direktna veza između mikrobiote, našeg crijevnog epitela i limfnog tkiva, koje je zaslužno za stvaranje sistemskog imuniteta.
Probiotici se danas nazivaju čudotvornima. Zasigurno ste primjetili kako na policama trgovina postoji nekolicina jogurta i sličnih proizvoda naglašava upravo prisustvo dobrih bakterija. Naravno, uvijek trbebamo razmišljati kada čujemo i pročitamo ovakve tvrdnje. Baš kao što ne postoje nezdrave namirnice, ne postoje ni one čudotvorne čija će nam konzumacija osigurati dugovječan i potpuno zdrav život. Uvijek trebamo ovakve tvrdnje provjeriti i uzeti u razmatranje i njihvou znanstvenu i dokazanu podlogu.
Zahvaljujući vremenu u kojem živimo, imamo pristup nekolicini znanstveno dokazanih tvrdnji i istraživanja. Gotovo je nevjerovatno kako je u posljednjem desetljeću objavljeno oko 9000 različitih radova na temu probiotika. Probiotici su kontinuirana tema istraživača i dokazano pomažu olakšati nekolicinu stanja. Pomažu kod konstipacije, sindroma iritabilnog crijeva, dijareje uzrokovane antibioticima, infekcijskih bolesti i atopijskog dermatitisa.
Osim postojećih, radi se i na brojnim novim istraživanjima i dokazima o benefitima probiotika na naše zdravlje. Novija istraživanja proučavaju mogući pozitivni utjecaj probiotika na kardiovaskularne bolesti, visoki krvni tlak, karcinome i metabolički sindrom.
Zadivljujuće je kako prisustvo dobrih bakterija u našim crijevima može utjecati u pravljati našim raspoloženjem. Istraživanja su potvrdila kako probiotici pozitivno utječu na naše raspoloženje te smanjuju depresiju kod oboljelih.
Za kraj, mali podsjetnik: Za sve probleme, pitanja i nedoumice uvijek mi se možete obratiti. Nutricionisti i ostali stručnjaci će vas usmjeriti i pomoći vam da odaberete upravo onaj soj i količinu probiotika koja je potrebna vašem organizmu.
Intolerancija na hranu je vrlo aktualna tema oko koje ljudi često imaju različita mišljenja i stavove.Intolerancija na hranu je smanjena sposobnost probavljanja hrane ili nekih
Mišićna masa i njena izgradnja potiču se vježbanjem, ali prehrana je ta koja nam pomaže unijeti ‘’sastojke’’ za povećanje mišićne mase.
Jedan od popularnijih trendova u prehrani je intermittent fasting ili povremeni post. Uz mišljenje nutricionistice donesite najbolju odluku za sebe.
