Bolesti štitnjače problem su s kojim se danas susreće sve više ljudi. Postoji više tipova bolesti štitnjače, a osim propisane terapije lijekovima, nutricionistička podrška, nutricionističko savjetovanje te prehrana mogu uvelike olakšati simptome.
Štitnjača je organ koji prozvodi hormone koji upravljaju našim metabolizmom općenito. Najčešće bolesti štitnjače su hipotireoza, hipertiroza i Hashimoto.
Hipotireoza je poznata i kao usporen rad štitnjače. Smatra se da 10-15% populacije ima problem s usporenom štitnjačom, odnosno s nedovoljnim stvaranjem hormona štitnjače. Hipotireoza se najčešće dijagnosticira na način da laboratorijska pretraga pokaže velike količine TSH i male količine T4 hormona u tijelu.
TSH je hormon koji štitnjači nalaže da stvara T3 iz T4 hormona. Kako tijelo osjeća nedostatak T4 hormona, povećava TSH signale, ali konverzija T4 u T3 je ipak nedostatna.
Prehrana ima veliki utjecaj na hipotireozu, odnosno na stvaranje više hormona štitnjače. Kako bi se stvorio hormon T3 potreban je jod, stoga je preporučeno povećati unos joda kako bi se ovaj proces ubrzao.
Jod je prisutan u ribi i morskih plodovima, jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima te u soli. Hrvatska sol se po zakonu mora jodizirati, pa se ljudi s hipotireozom ne trebaju plašiti unosa soli, osim ako imaju povišen krvni tlak.
Suplementacija jodom je diskutabilna tema u znanstvenom svijetu, a u slučaju suplementacije, potrebno je posavjetovati se sa stručnom osobom.
Osim joda, potrebno je povećati i selen u prehrani jer on dokazano ublažava i usporen i ubrzan rad štitnjače. Selen je antioksidans koji može smanjiti oksidativni stres u organizmu, a prirodno je prisutan u tkivu štitnjače.
Veće količine selena mogu smanjiti upalne procese i regulirati rad štitnjače. Poznato je da 1 brazilski oraščić ima dovoljno selena za preporučeni dnevni unos, a drugi izvori selena su riba, jaja, bijelo meso, morski plodovi.
Osobe s hipotireozom bi trebale izbjegavati i goitrogene nutrijente jer oni vrlo lako mogu izlučiti jod iz organizma. To su oksalati iz kupusnjača, kofein i previše vlakana u prehrani. Zbog toga se preporučuje da kupusnjače budu dobro raskuhane.
Ljudi s hipotireozom često imaju i nedostatak vitamina D, koji se može unijeti putem ribe i morskih plodova, a plava riba je najbogatiji izvor ovog vitamina.
Hipertireoza je stanje u kojem štitnjača proizvodi previše hormona štitnjače i zbog toga čitav organizam ubrzano radi. Zbog toga se energija bazalnog metabolizma može ubrzati te osoba može gubiti na tjelesnoj težini. Osim toga, osoba može osjećati ubrzan rad srca, nemir i probleme sa spavanjem.
Kako bi se spriječio neželjen gubitak tjelesne težine, osobe s hipertireozom često trebaju unositi više energija, odnosno više kalorija unutar dana. To se može postići češćim obrocima, većim obrocima i energetski bogatijom hranom.
Kako bi se smanjilo stvaranje hormona, potrebno je reducirati unos joda. Sol se treba konzumirati u manjim količinama zbog joda koji je naknadno dodan u sol koju možemo naći u trgovinama. Alternativa bi bila himalajska sol, koja nije jodizirana pa stoga ne može povećavati unos joda putem hrane.
Jod je najviše prisutan u ribi i morskim plodovima, pa bi osobe s hipertireozom trebale ograničiti unos ovih namirnica. Zbog toga može doći do nedostatka vitamina D i omega-3 masnih kiselina. Omega-3 može se nadoknaditi unosom chia sjemenki, lanenih sjemenki, oraha, ali i suplemenata. Potrebno je razmotriti i suplementaciju vitaminom D te se o tome posavjetovati sa stručnom osobom.
Znamo da kupusnjače sadrže oksalate, koji dodatno izlučuju jod iz organizma, preporuča se redovita konzumacija namirnica kao što su blitva, špinat, brokula, cvjerača, kelj, prokulice i slične namirnice.
Kod pojave hipertireoze, preporuča se i povećan unos vlakana, koji se mogu unijeti putem voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki.
Iako kava može pomoći kod smanjenja razina T4 hormona u tijelu, ne preporuča se njena konzumacija jer može dodatno pogoršati ubrzan rad srca i nemir.
Osobe koje boluju od hipertireoze često imaju i nedostatak željeza u organizmu. Željezo je mineral koji dovodi kisik do stanica, pa nedostatak može rezultirati konstantnim umorom. Željezo u hemskom obliku je organizmu najiskoristiviji oblik željeza, a možemo ga naći u mesu. Iako je nehemsko željezo nešto teže iskoristiti, preporuča se povećan unos mahunarki i sjemenki.
Kao i kod hipotireoze, povećan unos selena može smanjiti upalne reakcije i ublažiti poremećen rad štitnjače kod hipertireoze, pa su brazilski oraščići i meso poželjni u prehrani.
Autoimune bolesti štitnjače, kao što su Gravesova bolest i Hashimoto su bolesti koje zahvaćaju štitnjaču, ali se više odnose na reakciju imunološkog sustava nego na rad štitnjače specifično.
Hashimoto može rezultirati usporenim radom štitnjače, dok Garvesova bolesti može prouzrokovati ubrzan rad štitnjače, pa su ove bolesti često vezane uz hipotireozu, odnosno hipertireozu.
Kod pojave Hashimota i Gravesove bolesti, potrebno je primijenjivati protuupalnu prehranu.
Obzirom da su Hashimoto i Gravesova bolest autoimune bolesti, sve veću pažnju u znanstvenom svijetu dobiva i bezglutenska prehrana. Smatra se da se može vezati za više različitih epitopa u imunološkom sustavu, smanjiti utjecaj transglutaminaze 2 i stvarati križne reakcije s različitim tkivima u organizmu osobe s autoimunim reakcijama. Ipak, treba uzeti u obzir činjenicu kako bezglutenska prehrana ne mora biti rješenje za svaku osobu koja boluje od autoimunih oboljenja.
Bezglutenska prehrana često pomaže oboljelima od autoimunih bolesti.
Protuupalna prehrana je siromašna jednostavnim šećerima iz slatkiša i sokova, zasićenim mastima iz crvenog mesa, mesnih prerađevina i masnih sireva te trans mastima iz peciva, pržene hrane i prerađene hrane budući da isti djeluju upalno. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D, antioksidansima, probioticima i vlaknima kako bi se smanjila autoimuna reakcija u organizmu.
Takav način prehrane nalikuje mediteranskom tipu prehrane, koji se zasniva na povećanom unosu voća, povrća, maslinovog ulja, ribe i morskih plodova te orašastih plodova i sjemenki.
Nutricionist je tu za svaku osobu koja želi naučiti više o svom tijelu, uravnoteženoj prehrani ili pak, želi otkloniti ili ublažiti neki problem. Jako je važno razumjeti kako nutricionist nije liječnik koji će vam dati savjete o terapiji ili magično otkloniti vaše simptome. Svaki Nutrivat plan prehrane kreiran za osobe pogođene bolestima štitnjače temelji se na liječničkim nalazima i preporukama. Prehrana može ublažiti simptome, uravnotežena prehrana vam može pomoći da se osjećate bolje, ali to ne znači da smijete zanemariti upute liječnika.
Prehrana je, zaista, odličan alat za potporu ublažavanja simptoma bolesti štitnjače.
Intolerancija na hranu je vrlo aktualna tema oko koje ljudi često imaju različita mišljenja i stavove.Intolerancija na hranu je smanjena sposobnost probavljanja hrane ili nekih
Nutricionisti pomažu pri odabiru namirnica koje zadovoljavaju vaše nutritivne potrebe. Provjerite znanstveno dokazane tvrdnje prije uvođenja prehrane.
Bezglutenska prehrana ublažava simptome nekih bolesti. Zdrave osobe ne bi trebale izbacivati gluten, ako sumnjate na intoleranciju obratite se nutricionistima.
