Prehrana za djecu jako je važna i svi želimo da hrana koju djeca jedu bude kvalitetna. Za djecu je nutritivna ravnoteža i kvalitetna prehrane posebno važna. Naime, nutrijenti koje unosimo u ranom djetinjstvu imaju izrazito velik utjecaj na rast i razvoj. Utječu na kognitivne funkcije, ali i na razvitak fizičkih sposobnosti.
U najranijoj dobi prolazimo kroz razdoblje fizičkog i psihičkog rasta i razvoja u kojem ključnu ulogu imaju nutrijenti kao što su: makronutrijenti, željezo, kalcij, vitamin D i omega-3 masne kiseline.
Nutrijenti i djeca
Prehrana za djecu trebala bi sadržavati sve makronutrijente, ali i vitamine i minerale koji su važni za razvoj. Makronutrijente čine proteini, masti i ugljikohidrati. Proteini su gradivni materijal organizma, dakle, oni grade mišiće, kosti, antitijela i hormone. Primjerice, hormon inzulin, koji odvodi šećer do stanica u tijelu kako bi onde mogle iskoristiti energiju, građen je upravo od proteina.
Proteini su prisutni u mesu, ribi, jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima, a možemo ih naći u mahunarkama. Dijete ima veće potrebe za proteinima od odrasle osobe, trebalo bi unositi 1-1.5g proteina po kilogramu tjelesne težine.
Ugljikohidrati su nutrijenti koji će djetetu dati energiju te na taj način podržati rast i razvoj, a prisutni su u žitaricama, voću, mahunarkama. Preporučuje se da polovica ugljikohidrata dolazi iz cjeloviih žitarica, kao što su integralne žitarice (integralni kruh, riža, tjestenina), proso, quinoa, amaranth.
Cjelovite žitarice će djetetu pružiti dovoljno vlakana koja potiču dobru probavu.
Masti se za vrijeme djetinjstva nikako ne bi trebale zanemariti jer upravo masti grade spolne hormone i potiču rast i razvoj mozga, ali i moždanih funkcija. Zbog nedostatka unosa masti, može doći do izostanka mjesečnice u adolescentskoj dobi, što je česta pojava među adolescenticama koje prakticiraju nezdrave dijete ili obrasce prehrane.
Posebno važna masnoća je omega-3 masna kiselina koja čini sastavni dio sive tvari u mozgu te utječe na razvoj mozga, memoriju, koncentraciju te moždane funkcije općenito. Možemo je unijeti putem ribe, sjemenki i orašastih plodova.
Željezo dovodi kisik do stanica u tijelu, pa također sudjeluje u stvaranju energije, rastu i razvoju. Nedovoljan unos željeza može dovesti do anemije, čiji su simptomi blijeda koža, umor, nedostatak energije tijekom dana, nedostatak koncentracije. Željezo koje se iz hrane najbolje apsorbira je hemsko željezo, a prisutno je u mesu i ribi, pa bi prehrana za djecu trebala biti bogata ribom. Nehemsko željezo iz zelenog lisnatog povrća se teže iskorištava, pa nije preporučljivo da ono čini glavni izvor željeza za vrijeme djetinjstva.
Kalcij je mineral koji predstavlja gradivni element našeg koštanog sustava, a kako kosti za vrijeme rasta i razvoja rastu, preporučljivo je unositi i više kalcija. Možemo ga naći u mlijeku i mliječnim proizvodima, sjemenkama i zelenom lisnatom povrću. Što je mlijeko masnije, to je kalcij bioraspoloživiji crijevnim resicama, pa se u dječjoj dobi preporučuje mlijeko s većim udjelom masti.
Kalcij iz mlijeka i mliječnih proizvoda je najbolje iskoristiv oblik kalcija, što može biti problematično kod djece koja su alergična na proteine mlijeka. U tom slučaju se potrebno posavjetovati sa stručnom osobom o dovoljnom unosu kalcija iz drugih namirnica ili o eventualnog suplementaciji.
Vitamin D je također ključan vitamin za vrijeme rasta i razvoja. On se ponaša i kao hormon, utječe na rad spolnih hormona, utječe na apsorpciju kalcija iz crijeva pa je bitan za rast i razvoj kostiju, podržava dobar imunitet. Naš organizam može ga samostalno sintetizirati kontroliranim izlaganjem suncu, ali ga je važno unositi i putem hrane (riba, jaja, prehrambeni proizvodi s dodanim vitaminom D).
Nažalost, studije pokazuju čest nedostatak vitamina D kod djece, čak i u južnijim djelovima Hrvatske, gdje je više sunčanih dana.
Najbogatiji izvor vitamina D je riba, a ukoliko je ona nedostatna u prehrani djeteta, svakako bi se trebala razmotriti moguća suplementacija, posebice za vrijeme zimskih dana.
Prehrana za djecu
Kako bi djeca razvila zdrav odnos prema hrani, mi ih moramo tome naučiti i vlastitim primjerom pokazati kako se ne radi samo o nečemu o čemu govorimo njima, a mi nismo spremni primjeniti. Također, postoji mnoštvo preporuka i smjernica koje su vezane uz uvođenje namirnica u prehranu za djecu, pa sada nećemo o tome pisati.
Ponekad je teško procijeniti unose li naša djeca sve one nutrijente koji su im potrebni, posebice ukoliko oni odbivaju konzumaciju voća i povrća. Mi smo ti koji smo odgovorni za njih, ali mi možemo potaknuti njihov interes za raznoliku prehranu i uvrstiti sve ono što im je potrebno za razvoj u njihov svakodnevni jelovnik.
S djecom tebamo biti strpljivi i trebamo imati jako puno razumijevanja kada govorimo o prehrani. Prethodno sam pisali o mehanizmima koji nam pomažu uvesti voće i povrće u prehranu.
Možete pronaći nekoliko korisnih savjeta i jedan jednostavan recept koji će vam pomoći da uravnotežite prehranu za svoju djecu.
Nemojte zaboraviti kako i mi možemo poboljšati nutritivnu uravnoteženost obroka i kako je kombiniranje različitih namirnica važno. Djeci je potrebna nutritivno bogata hrana, prepuna vitamina i minerala čiji nedostatak može narušiti njihov dravlje, ali se i negativno odraziti na njihov razvoj. Ukoliko ste zabrinuti ili imate neke nedoumice, uvijek mi se možete obratiti za konzultacije ili naručiti personalizirani plan prehrane za svoje dijete i sebe.
