Zaštita od sunca postala je, osim u ljetnim mjesecima, važna i zimi. Sve više se šire informacije o važnosti i potrebi za adekvatnom zaštitom od sunca. Starenje kože usko je povezano s prevelikim izlaganjem suncu, a prehrana nam može pomoći da iznutra ojačamo otpornost naše kože.
UV zračenja mogu imati veliki utjecaj na našu kožu. Mogu povećati rizik od karcinoma kože te mogu potaknuti stvaranje bora, zbog čega se, posebno u ljetnim danima, naglašava važnost uporabe zaštitnih preparata s UV zaštitiom širokog spektra.
Staranjem, količina kolagena u koži se smanjuje, koža time postaje tanja i bore postaju vidljivije. UV zrake svojim utjecajem mogu ubrzati ovaj proces, pa su kreme sa zaštitnim faktorom sastavni dio anti-age dnevne rutine.
Kolagen je sastavni dio kože koji kožu čini elastičnom, ‘’punom’’ i hidratiziranom. Proces starenja uzrokuje smanjenje kolagena, te potiče stvaranje bora. Kolagen se sintetizira iz proteina, pa je za adekvatnu sintezu kolagena potrebno unositi minimalno 0.9g proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno. Kolagen se može unijeti i putem hrane (juha od kosti, riba, meso) i suplemenata, a dovoljan unos proteina može potaknuti njegovu sintezu unutar kože.
Na stvaranje i zaštitu kolagena i na smanjenje stvaranja bora možemo utjecati i drugim nutrijentima koji sudjeluju u ovim procesima. Ovakve nutrijente nazivamo nutrikozmetikom i zadnjih godina imaju sve širu primjenu u svakodnevnom životu.
HRANA KOJA POTIČE STVARANJE KOLAGENA I DJELUJE FOTOPROTEKTIVNO
VITAMIN E
Vitamin E je sastavni dio naše kože, a u koži djeluje kao antioksidans. Antioksidansi se protive nastanku radikala, oksidativnom stresu i smanjuju oštećenja u tkivima, pa tako vitamin E može smanjiti negativni učinak UV zraka na sastav kože.
Vitamin E proizvode biljake (mi ga ne možemo sami sintetizirati), pa količine unesenog vitamina E ovise o hrani koju unosimo. Vitamin E je vitamin topiv u mastima,a možemo ga pronaći u maslinovom ulju, plavoj ribi, sjemenkama i orašastim plodovima.
Vitamin E može povećati hidraciju kože, zbog čega koža izgleda punije i mlađe. Djeluje sinergijski s vitaminom C i vitaminom A, a povećan unos vitamina C može ponovno aktivirati vitamin E i ”natjerati” ga da dodatno smanji količinu radikala uzrokovanim sunčevim zrakama.
VITAMIN C
Vitamin C je, poput vitamina E, antioksidans, sastavni dio kože i služi kao zaštita od sunca. Vitamin C ima još 2 ključne anti-age uloge. On potiče diferencijaciju kertinocita i na taj način održava barijeru kože sprječava gubitak vode iz kože.
Druga, vrlo bitna uloga je sinteza kolagena uz pomoć vitamina C. Vitamin C pretvara aminokiseline prolin i lizin u hidroksiprolin i hidroksilizin te potiče stvaranje kolagena iz prokolagena. Vitamin C je topiv u vodi, pa se višak može vrlo lako izlučiti iz organizma. Sadrže ga namirnice kao što su citrusi, paprika, rajčica, zeleno lisnato povrće. Vitamin C je i vrlo nestabilan vitamin, pa trebamo obratiti pažnju na to da ne raskuhavamo povrće bogato vitaminom C.
VITAMIN A
Vitamin A je vitamin topiv u mastima i čak 99% metabolita vitamina A prisutno je u koži. Vitamin A utječe na gustoću kože, pigmentaciju, limitira lučenje sebuma, doprinosi proliferaciji novih stanica i eksfolijaciji strarih stanica u koži, a doprinosi i rastu noktiju. Beta karoten, prekursor vitamina A, ponaša se i kao antioksidans, pa ima svoju fotoprotektivnu ulogu. Vitamin A možemo naći u mrkvi, paprici, zelenom lisnatom povrću i u jetrici.
Vitamin A dokazano smanjuje bore i hiperpigmentaciju te čini kožu mekšom.
CINK
Cink je mineral koji sudjeluje u mnogo metaboličkih funkcija u organizmu, a o njegovoj dostupnosti u organizmu ovisi rad 300 različitih enzima. On utječe i na enzime koji smanjuju oksidativni stres u organizmu (koji može nastati pod utjecajem UV zračenja), pa na taj način kontrolira starenje organizma. Cink, kao i vitamin C, potiče sintezu novog kolagena, pa čini kožu gušćom i elastičnijom te smanjuje stvaranje bora.
Cink se često koristi i u tretiranju kožnih problema kao što su akne, rosacea, atopijski dermatitis i melazma.
Cink možemo pronaći u namirnicama kao što su meso, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, jaja i cjelovite žitarice. Cjelovite žitarice su i izvor fitata koji smanjuju apsorpciju cinka, što treba uzeti u obzir ukoliko konzumiramo namirnice isključivo bilnog podrijetla.
NEZASIĆENE I POLINEZASIĆENE MASNE KISELINE
Masne kiseline sastavni su dio kože. One čine kožnu barijeru, omogućavaju adekvatnu hidraciju te na taj način štite kožu od vanjskih utjecaja. Nedostatak ovih masnih kiselina može povećati suhoću kože, što je rizični faktor za stvaranje bora.
Nezasićene i polinezasićene masne kiseline su esencijalne, što znači da ih trebamo unositi putem hrane i da ih tijelo ne može samo sintetizirati. Nezasićene i polinezasićene masne kiseline možemo naći u biljnim uljima, plavoj ribi, orašastim plodovima i sjemenkama.
POLIFENOLI
Polifenoli su spojevi prisutni u biljkama i zaslužni za boje voća i povrća – različite boje predstavljaju različit aktivni polifenol, zbog čega često čujemo da trebamo imati što više različitih boja na tanjuru ili ‘’rainbow on a plate’’.
Polifenoli dokazano smanjuju stupanj fotostarenja, odnosno starenja induciranog UV zračenjima.
Polifenoli smanjuju aktivnost enzima koji potiču razgradnju kolagena i hijaluronske kiseline, pa podržavaju elastičnost i punoću kože kao i smanjenje stvaranja bora. Polifenoli imaju sinergijsko djelovanje s drugim antioksidansima (vitamin C, vitamin E, beta karoten), što znači da pojačavaju njihovo djelovanje u izlučivanju štetnih radikala i u smanjenju oksidativnog stresa u organizmu.
Najpoznatiji ‘’anti-age’’ polifenoli su kurkumin, resveratrol (polifenol iz grožđa), astaksantin (polifenol iz ribe i morskih plodova), polifenol iz šipka i polifenoli iz zelenog čaja.
Prehranom, kao što već znamo, možemo pozitivno utjecati na brojna stanja u organizmu. Uravnotežena prehrana može pomoći prevenirati oboljenja ili smanjiti tegobe kod postojećih bolesti. Međutim, važno je znati kako adekvatna prehrana nije jednaka za svakog od nas. U ljetnim mjesecima puno možemo napraviti za svoje zdravlje i izgled dovoljnim unosom vode, a prateći Nutrivat savjete zaštiti se od sunca i starenja prehranom. Naravno preprati koji sadrže zaštitne faktore širokog spektra trebali bi biti dio svakodnevne rutine, a dug boravak na suncu treba izbjegavati.
