Intolerancija na hranu – što je i kako ju prepoznati?

Intolerancija na hranu je vrlo aktualna tema oko koje ljudi često imaju različita mišljenja i stavove.
Intolerancija na hranu je smanjena sposobnost probavljanja hrane ili nekih komponenti iz hrane, popraćena raznim neugodnim simptomima. Smatra se da 20% populacije ima intolerancije na hranu, ali ih je vrlo teško prepoznati i detektirati. 

Tu može biti riječ o bolovima u trbuhu, dijareji, umoru, nadutosti i sličnim simptomima. Oni mogu trajati nekoliko sati ili čak i dana.

Za početak, moramo razlikovati alergiju na hranu od intolerancije. 
Alergija uključuje simptome poput oticanja, kihanja, svrbeža i slično. U toj reakciji sudjeluje imunološki sustav, a najčešće alergije su na mlijeko, jaja, ribu, plodove mora, soju, orašaste plodove. 

Najčešće poznate intolerancije iz hrane su:

1. intolerancija na gluten
2. intolerancija na laktozu
3. intolerancija na histamin
4. intolerancija na alkohol
5. intolerancija na sulfite, aditive iz hrane ili neke druge kemijske komponente
6. intolerancija FODMAP namirnica (često kod upalnih bolesti crijeva, sindroma iritabilnog crijeva)
   Intolerancija nije alergološka reakcija u kojoj sudjeluje imunološki sustav, pa simptomi uglavnom ne mogu biti značajno opasni.

1. GLUTEN ILI PŠENICA
   Intolerancija na pšenicu ili gluten koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži nije isto što i alergija na gluten, odnosno celijakija. Simptomi intolerancije na gluten su nadutost, dijareja, bolovi u trbuhu, dermatološki simptomi, umor, ”foggy brain”.Intolerancija je često povezana s povećanom propusnosti crijeva, disbalansom u crijevnoj mikroflori i sindromom iritabilnog kolona.
2. LAKTOZA
   Mliječni proizvodi sadrže laktozu u većoj ili manjoj količini. Primjerice, mlijeko sadrži značajno veće količine laktoze od masnijih sireva, dok neki tvrdi sirevi kao što je parmezan gotovo i da nemaju laktozu u svom sastavu. 
   Intolerancija laktoze se javlja kao nedostatak enzima laktaze koji je nužan za probavljanje laktoze. Konzumacija mliječnih proizvoda bez laktoze može u ovom slučaju biti alternativa, a izdisajni test služi kao adekvatan alat za otkrivanje ove intolerancije.
3. HISTAMIN
   Intolerancija histamina je nešto zamršenija od klasične intolerancije na gluten ili laktozu. Histamin je amin prisutan u određenoj hrani, ali postoji i hrana koja može dodatno potaknuti oslobađanje histamina, iako on nije sastavni dio te hrane. Simptomi su svrbež i crvenilo kože, tahikardija, glavobolja, migrene i bolovi u trbuhu. Intolerancija se može otkriti provjerom histamina u krvi i DAO enzima koji služi za razgradnju histamina. Popis namirnica koje mogu smetati je poduži, pa se kod otkrivanja intolerancije na histamin preporučuje sastavljanje prehrane uz pomoć stručne osobe koja će otkloniti moguće nutritivne deficite. 
4. ALKOHOL 
   Kao što je i slučaj s laktozom, osobe koje imaju intoleranciju na alkohol nemaju dovoljno enzima za metaboliziranje alkohola, a to je genetski nasljedno svojstvo. Simptomi su crvenilo lica, ubrzan rad srca, povraćanje, mantavica i mučnina uslijed pijenja manjih količina alkohola.
5. INTOLERANCIJA NA KEMIJSKE KOMPONENTE IZ HRANE 
   Neke osobe imaju intoleranciju na neke komponente iz hrane kao što su sulfiti, glutamati, nitrati, benzoati, amini. 
   Nažalost, nemamo adekvatne testove za otkrivanje intolerancija na različite kemijske komponente hrane, pa se kod sumnje na iste preporučuje eliminacijska prehrana uz pomoć stručnjaka. 
6. INTOLERANCIJA NA FODMAP
   FODMAP označava fermentirajuće oligosaharide, monosaharide, disaharide i poliole. Na prvi pogled, čini se kako se apsolutno sva hrana kod intolerancije FODMAP-a treba izbaciti, ali to baš i nije slučaj.

Napretkom tehnologije razvile su brojne mobilne aplikacije koje vam pomažu u pronalasku ‘’low FODMAP’’ namirnica, odnosno onih namirnica koje su siromašne fermetirajućim nutrijentima. Jedna od njih je ”FODMAP from A to Z’’.
Prehrana s niskim udjelom FODMAP namirnica koristi se i kao dijetoterapija kod upalnih bolesti crijeva i sindroma iritabilnog kolona, kao i strategija kod neobjašnjive nadutosti i bolova u crijevima. 

ŠTO JE S POPULARNIM TESTOVIMA INTOLERANCIJE NA HRANU?

Testovi intolerancije na hranu testiraju imunoglobulin G4 (IGg4), a ovakvi testovi su danas vrlo popularni, široko rašireni i često skupi.

Sastoje se od podužeg popisa namirnica i s oznakom individualne tolerancije te namirnice. Igg antitijela se prirodno povećavaju kod veće izloženosti tijela određenim komponentama hrane.

Igg antitijela kao takva nisu znanstveno dokazan pokazatelj preosjetljivosti na neku komponentu hrane.Do danas nemamo adekvatnu studiju koja potvrđuje utemeljenost ovih testova za korištenje u široj praksi. Značajne svjetske alergološke organizacije poput American Academy of Allergy and Clinical Immunology  i European Academy of Allergy and Clinical Immunology upozoravaju na znanstvenu neutemeljenost ovih testova, a u Republici Hrvatskoj se koriste i na Zavodu za javno zdravstvo. 

Moram priznati da sam u praksi više puta doživjela da testovi detektiraju najčešće intolerancije, pa samim time, izbacivanjem, ubacivanjem i testiranjem dođemo do zaključka što je zapravo bilo problematično.Bilo bi predivno kada bi ovakvi testovi bili 100% pouzdani, to bi bilo odličan dijagnostički alat za svakog nutricionista (a iskreno i financijski za sve zdravstvene djelatnike).

Nutricionisti se kod sumnje na intolerancije služe dobrom, starom eliminacijskom prehranom

Kod sumnji na intoleranciju poželjno je obratiti se nutricionistu koji će kreirati eliminacijsku prehranu uz minimalan rizik od nutritivnih deficita.

Ukoliko ti treba personaliziran plan prehrane i individualan pristup, slobodno nam se obrati s povjerenjem.

Carr, S. et al. (2012) “CSACI position statement on the testing of food-specific IGG,” Allergy, Asthma & Clinical Immunology, 8(1). Available at: https://doi.org/10.1186/1710-1492-8-12.

Muthukumar, J. et al. (2020) “Food and food products associated with food allergy and food intolerance – an overview,” Food Research International, 138, p. 109780. Available at: https://doi.org/10.1016/j.foodres.2020.109780.

Stapel, S.O. et al. (2008) “Testing for igg4 against foods is not recommended as a diagnostic tool: EAACI Task Force Report*,” Allergy, 63(7), pp. 793–796. Available at: https://doi.org/10.1111/j.1398-9995.2008.01705.x.

Tuck, C.J. et al. (2019) “Food intolerances,” Nutrients, 11(7), p. 1684. Available at: https://doi.org/10.3390/nu11071684.