Superfood namirnice već godinama plijene pozornost i izazivaju znatiželju i to s punim pravom. Mi u Nutrivatu često naglašavamo kako ne postoje nezdrave namirnice, već samo neuravnotežena prehrana. To znači da, ukoliko isključimo alergijske reakcije, zapravo niti jedna namirnica rijetkim i umjerenim konzumiranjem neće naštetiti vašem organizmu. Problem se javlja učestalim i isključivim konzumiranjem namirnica koje su nutritivno siromašne.
Superfood ili super-namirnice s razlogom nose taj opis. One su nutritivno jako bogate i zbog svog sastava, njihova konzumacija može pomoći u otklanjanju simptoma nekih oboljenja i stanja, ali i pozitivno utjecati na dobrobit organizma u cijelosti.
Sve više namirnica dobiva titulu super-hrane. Ipak, pitanje koje se logično nameće je zašto su takve namirnice uvijek egzotične, skupe i kao takve, same po sebi postaju još jedan trend u prehrani?
Dobar primjer je avokado. Znamo da je avokado ”zdrav” zbog ”zdravih” masnoća koje sadrži, znamo i da sadrži značajne količine vitamina E, a pitanje je poznajemo li nutritivni sastav maslinovog ulja, koje osim što sadrži ”zdrave” masnoće i vitamin E, sadrži i veliku količinu polifenola koje smanjuju rizik od raznih oboljenja.
Avokado je do prije nekoliko godina bio namirnica koja se vrlo rijetko koristila u našim kućanstvima. Od jednom je nastala prava pomama za njim te ga sada vidimo u gotovo svakoj trgovini i na meniju većine restorana. Primamljiv je, egzotičan i sveprisutan. Nije jedina ovakva namirnica i zbog toga se stvara fama oko, istina, iznimno hranjivih namirnica, ali koje ipak nisu autohtone na našim područjima.
Zanimljivo je kako je mediteranska prehrana najčešća preporuka liječnika diljem svijeta. Smatra se kraljicom u svijetu prehrane i najzdravijim načinom jedenja u svijetu.
Mi smo odrasli na principima mediteranske prehrane i ona je sastavni dio našeg kulturnog naslijeđa. Kako to da onda posežemo za ‘’egzotičnim’’ super-namirnicama, kada u svom stražnjem dvorištu imamo najzdraviju hranu na svijetu.
Nutritivno bogatstvo mediteranskih namirnica se često ne ističe dovoljno, pa onda, primjerice, imamo osjećaj da je avokado nutritivno bogatiji od maslinovog ulja.
Umjesto maslinovog ulja često biramo i kokosovo ulje, ali činjenica je da maslinovo ulje ima bolji profil masnih kiselina za naše zdravlje. Primjerice, povećana konzumacija kokosovog ulja može doprinijeti povećanom unosu zasićenih masti, što ima znatno gori učinak od povećanog unosa nezasićenih masti sadržanih u maslinovom ulju.
Nerijetko se događa i da maslinovo ulje u potpunosti mijenjamo kokosovim želeći unaprijediti svoju prehranu, ali to ne mora nužno biti poželjna situacija. Naravno, prehranu treba uvijek sagledati u cijelosti i primjerice, kokosovo ulje je bolja opcija ukoliko pečemo na visokim temperaturama (>220-250˚C) jer će biti nešto stabilnije od maslinovog, ali ako pričamo o pretežnoj svakodnevnoj situaciji, onda možemo reći da maslinovo ulje nutritivno prednjači.
Maslinovo ulje zbog visoke količine polifenola djeluje protektivno, smanjuje upale u organizmu te rizik od kroničnih oboljenja. Štiti srce i ublažava simptome raznih oboljenja.
Maslinovo ulje je baza mediteranske prehrane i možemo ga prozvati mediteranskim ‘’superfood-om”.
Osim maslinovog ulja, kao mediteranski ”superfood” trebamo istaknuti i mediteransko, začinsko bilje. Znamo da kurkuma, kajenski papar, đumbir u prahu češnjak u prahu i slični začini imaju vrlo jake aktivne spojeve koji pozitivno djeluju na naše zdravlje, neki od njih mogu sniziti ”loši” kolesterol, neki mogu ublažiti gastrointestinalne tegobe, a za neke se čak spominje potencijalno antikancerogeno djelovanje.
Mediteransko začinsko bilje poput lavande, lovora, ružmarina i bosiljka ima znanstveno dokazane, pozitivne učinke na naše zdravlje.
Istraživanja o bosiljku su zaključila da ima potencijal smanjiti psihički stres, umor i razdražljivost. Vjeruje se kako ružmarin može poboljšati moždane funkcije te smanjiti rizik od demencije. Lavanda se, također, u fitoaromaterapiji koristi za bolji san, poboljšanje raspoloženja, ublažavanje anksioznosti, smanjenje bolova te različitih kožnih stanja.
Sve to čini, nama dostupne mediteranske začine, ”superfood-om” kojeg bismo trebali uvrstiti u svoju prehranu. Osim maslinovog ulja i mediteranskih začina, bitno je spomenuti i kupusnjače. Blitva, raštika, brokula, cvjetača, kupus i kelj sadrže vitamin C, beta karoten, glukozinolate i razne polifenole s dokazanim antikancerogenim djelovanjem. Jedna učestala porcija blitve na našim tanjurima može za činiti velik značaj za naše zdravlje.
Na kraju ovog bloga dolazimo do jedne zaista sveprisutne okosnice mediteranske prehrane.
Hrvati imaju tu sreću da im je svježa riba dostupna, na Mediteranu je to morska riba, dok je u kontinentu učestalija riječna riba. Nutrivat plan prehrane kreiran je prateći, između ostalog, preporuke svjetske zdravstve organizacije te se tako u našem jelovniku pazi na unos ribe.
Riba je namirnica koja sadrži najveće količine omega-3 masnih kiselina i vitamina D u prirodi.
Razine vitamina D u krvi utječu na imunološki odgovor te na stanje cjelokupnog organizma, a riba je jedna od rijetkih namirnica koja u značajnim količinama osigurava vitamin D našem organizmu. Omega-3 masne kiseline djeluju protuupalno, pa stišava trenutne upalne reakcije u organizmu. Omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi, DHA, potiču bolje moždane funkcije, poboljšavaju fokus, memoriju te smanjuju rizik od neurodegenerativnih bolesti.
Plava riba najpoznatiji je izvor omega-3 masnih kiselina. Neke od plavih riba bogate omega-3 masnim kiselinama su tuna, srdela, losos, skuša i pastrva. Namirnice koje sadrže visoku razinu ovih kiselina smatraju se ‘’hranom za mozak’’.
Ovaj blog post je, kao i sve u Nutrivatu, napisan iz više razloga. Jedan od tih razloga je što ste baš vi pokazali interes za ovu temu. Trudimo se da u svom svakodnvenom radu educiramo i kreiramo potpuno personaliziran plan prehrane. Drugi važan razlog je što zaista hrvatska ima jako puno namirnica koje zbog svog iznimnog nutritivnog bogatstva možemo smatrati superfoodom i želja mi je podići kolektivnu razinu svijesti o raznolikosti sezonskih namirnica koje su nam lako dostupne i autohtone.
Intolerancija na hranu je vrlo aktualna tema oko koje ljudi često imaju različita mišljenja i stavove.Intolerancija na hranu je smanjena sposobnost probavljanja hrane ili nekih
Mišićna masa i njena izgradnja potiču se vježbanjem, ali prehrana je ta koja nam pomaže unijeti ‘’sastojke’’ za povećanje mišićne mase.
Debljanje ili mršavljenje čest su cilj. Oba procesa temelje se na unosu energije i treba paziti da naglom promjenom ne narušimo zdravlje.
