Što jesti kada smo pod stresom?

Stres je jedan od glavnih uzročnika mnogih bolesti koje se smatraju tegobama modernog čovjeka. Gotovo je nemoguće izbjeći stresne faktore i to izaziva snažan psihički pritisak i ometa nas u svakodnevnom funkcioniranju.

Nedostatak vremena zbog obaveza koje nas opterećuju, su jedan od najčešćih razloga zbog kojeg ne vidimo kako se možemo posvetiti pravilnoj i uravnoteženoj prehrani. Brzina, obaveze, užurbanost i pritisak modernog stila života rezultirali su time da smo konstantno pod stresom, a takav stres utječe i na način na koji konzumiramo hranu i povezan je s našim emocionalnim stanjem. Psihički stres utječe i na naš fizički status, pa je tijelo puno podložnije različitim infekcijama i oboljenjima nego kada smo opušteni.

Psihički stres crpi znatno više energije i nutrijenata, pa nepravilna prehrana u kombinaciji s dugotrajnim stresom može trajno narušiti naše zdravlje.

Stres može izazvati oštećenja na našim stanicama jer stres sam po sebi povećava količinu radikala u tijelu. Radikale, na sreću, možemo izlučiti iz tijela ako povećamo unos antioksidansa. Antioksidansi su prisutni u voću i povrću, među kojima se posebno ističu češnjak, zeleno lisnato povrće, bobičasto voće poput borovnice i jagode, orašasti plodovi i cikla.

Upravo zbog antioksidansa, kaže se da je zdravo popiti čašu crnog vina ili pojesti red tamne čokolade dnevno.

Hranom protiv stresa

Za unos voća i povrća ne trebamo izdvajati previše vremena. Voćku uvijek možemo ponijeti sa sobom za međuobrok, a vrlo malo vremena iziskuje priprema salate za ručak ili večeru.

Osim antioksidansa, potrebno je i naglasiti i važnost unosa vitamina B kompleksa kada smo pod stresom. Sami stres može izazvati nagle promjene u količini energije, od naleta energije do kroničnog umora koji se javlja nakon toga. U stanjima kroničnog umora, potrebno je povećati unos vitamina iz B skupine jer oni pomažu kod stvaranja energije iz hrane koju unosimo. Ovaj kompleks vitamina vrlo lako pronalazimo jer se nalazi u svim skupinama namirnica.

Vitamin C također može smanjiti nivo stresa. Sam vitamin se skladišti u nadbubrežnoj žlijezdi koja stvara hormone odgovorne za stres. Već je dokazano da suplementacija vitaminom C može smanjiti anksioznost i nemir, pa nas na taj način može opustiti u stresnim situacijama. Osim svima poznatih citrusa, vitamin C je u velikoj mjeri zastupljen i u paprici, rajčici i zelenom lisnatom povrću.

Znamo da magnezij opušta mišiće u našem tijelu. On sudjeluje u proizvodnji serotonina, hormona sreće. Opuštanje i dobro raspoloženje su i više nego dobrodošli u stanjima stresa. Magnezij možemo unijeti putem orašastih plodova, zelenog lisnatog povrća i mahunarki.

Za dobro raspoloženje bitne su nam i omega-3 masne kiseline jer mogu ublažiti nagle promjene raspoloženja i depresiju. Omega-3 masne kiseline možemo pronaći u plavoj ribi, sjemenkama i orašastim plodovima.

Zašto jedemo slatkiše kada smo pod stresom?

Kada smo pod stresom, često posežemo za čokoladom i slatkišima. Ova činjenica itekako ima svoje uporište. U trenutcima kada nam nedostatak energije izaziva potrebu za hranom, posežemo za namirnicama koje će nam zbog velike količine šećera tu energiju brzo vratiti. Problem je taj što konzumacijom takvih namirnica naglo podižemo svoju energiju, ali ju naglo i spuštamo. Drastični pad energije može pogoršati stres i naše raspoloženje, pa je potrebno konzumirati hranu koja ravnomjerno otpušta šećer u krvi i koja nam zbog toga održava normalne razine energije. Te namirnice su cjelovite žitarice, voće i povrće.

Umjesto običnog kruha, tjestenine, i riže, radije birajte njihove integralne, cjelovite varijante.

Čak i učestalo ponavljanje riječi stres u nama stvara određenu razinu anksioznosti. Vrlo često, kada razgovaramo sa svojim bližnjima i požalimo se na neki problem, kao objašnjenje nudi nam se stres. Ono što se događa u našem tijelu u stanju velikog stresa ne ometa samo funkcioniranje svih sustava. Ne možemo zanemariti utjecaj na emocije. Emocije su jedan od velikih pokretača odluka kod ljudi i ne možemo ih gledati kao nešto što je po strani. One utječu čak i na stvari koje jedemo.

Onda kada zdravlju našeg organizma pristupimo cjelovito, shvatiti ćemo da su  moderni stil života i stres jednako pogubni i za naše psihičko i fizičko stanje. Velik broj simptoma određenih bolesti može se umanjiti onda kada posvetimo pažnju psihičkom aspektu zdravlja. Brojni istraživači navode kako i psihička oboljenja imaju rješenje u promjeni prehrane i razini fizičke aktivnosti, i obrnuto. Potrebno je samo malo uloženog vremena kako bismo bili zdraviji. Ne zaboravite pronaći vlastite mehanizme opuštanja i svom tijelu priuštiti potreban odmor, jer kvalitetan san je jako važan u borbi protiv stresa. Svaka, pa i najmanja promjena, rezultirati će poboljšanjem ako smo ustrajni.

Pravilna prehrana puno je važnija nego što se u prošlosti mislilo. Nije važna zbog gubitka kilograma, već zaista utječe na naše cjelokupno psiho-fizičko stanje.