Kolegica Anđela i ja nastavljamo zajedno pisati postove, kako bismo vam približili važnost suradnje nutricionista i psihologa. U nastavku ćemo vam predstaviti jako važnu temu koja je vrlo očito povezana kako sa psihologijom, tako i s nutricionizmom. Ne možemo dovoljno naglasiti koliko je važan psihološki aspekt prehrane i koliko naši unutarnji mehanizmi, obrasci ponašanja, ali i emocije utječu na naše prehrambene navike i potrebe. Iz tog razloga smatramo kako je važno razgovarati o pojmu intuitivnog jedenja.
Intuitivno jedenje označava način konzumacije hrane koji se temelji na osluškivanju našeg tijela. Tako, zapravo na primarnoj razini donošenja odluka, instinktu, temeljimo količinu, ali i vrstu hrane koju unosimo u svoj organizam. Ovaj pristup jedenju je vrlo jednostavan, jedemo kada smo gladni i prestanemo jesti kada smo siti. Baš kao i svaki pristup koji Nutrivat odobrava, radi se o stilu konzumiranja hrane koji se protivi restriktivnim dijetama i strogim prehrambenim režimima. Osim u slučaju dijetoterapija i određenih zdravstvenih stanja i poteškoća, niti jedna namirnica nije zabranjena.
U Nutrivatu se kontinuirano naglašava upravo kako ne postoje nezdrave namirnice i kako je ključ u balansu i količinama.
Intuitivno jedenje ne znači da ćemo unositi nerazumne količine hrane, nutritivno siromašne namirnice i svoje nezdrave navike opravdavati ovim načinom jedenja. Ukoliko razmislimo, zasigurno ćemo se prisjetiti barem jedne situacije u kojoj smo pojeli hranu unatoč tome što nismo bili gladni. Jedenje ispred televizora ili ‘’s mobitelom u ruci’’ nije preporučljivo jer izaziva ‘’nehotično’’jedenje. Tada ne razmišljamo o hrani koju jedemo, jedemo brzo i zapravo se ne stignemo zapitati osjećamo li glad.
Ubrzani način života nameće nam određene trendove pa nerijetko konzumiramo već gotovu ili polugotovu hranu koja nas potiče na jedenje bez paženja na kvalitetu namirnica i sastojke, već isključivo na što veću količinu. Na taj način odbijamo osluškivati vlastito tijelo i njegove signale koji detektiraju osjećaj gladi odnosno sitosti.
Izuzetno oprezno treba pristupati intuitivnom jedenju kada se radi o emocionalnom prejedanju. Kompenzacija hranom prouzrokovana negativnim emocijama ne može služiti kao izgovor za uživanje u prekomjernim količinama hrane. S obzirom da se u ovom slučaju ipak radi o ozbiljnijem problemu, potrebna je pomoć stručnjaka kako bi se pronašao uzrok i isti otklonio. Kompletnu pomoć i svajetovanje mogu vam pružiti nutricionist i psiholog.
Koncept intuitivnog jedenja
Koncept intuitivnog jedenja često uključuje i prihvaćanje svog tijela, zdraviji način prehrane, socijalnu podršku i povećanje tjelesne aktivnosti, pa se na njega gleda kao na svojevrsni ”lifestyle”. Potiče se tjelesna aktivnost, ali ne u svrhu trošenja kalorija, već kako bismo se osjećali dobro. Takva tjelovježba ne treba biti rigorozni režim, već može biti i šetnja prirodom.
‘’Diet-culture’’ smatra se dijelom zapadnjačkog načina života. Intuitivno jedenje se oštro protivi takvom stilu života jer ono, kao pristup, nije dijeta. Upravo suprotno, govori nam kako u hrani trebamo uživati, pa čak i u povremenim ‘’nezdravim obrocima’’ koji, kada su rijetki, neće stvoriti nutritivni deficit ili negativne posljedice na zdravlje.
Ovdje nije riječ o popularnim trendovima koji nam nameću i postavljaju ograničenja, već isključivo o uravnoteženoj prehrani i izbalansiranim nutrijentima čiji se unos temelji upravo na najadekvatnijoj metodi procjene, slušanju vlastitog organizma.
Što utječe na intuitivno jedenje?
U filozofiji intuitivnog jedenja veliku ulogu ima i genetika. Genetski nasljeđujemo puno, pa tako i primarne karakteristike funkcioniranja našeg organizma. Vjeruje se kako svako tijelo ima svoju predodređenu tjelesnu težinu. Ta, genetski uvjetovana, predoređena tjelesna težina jest ona koju imamo kada jedemo osluškujući vlastiti organizam, bez restrikcija i kada, jednostavno, jedemo intuitivno.
Znanstveno je dokazano kako ovakav pristup hrani može utjecati na smanjenje tjelesne težine, ali i imati pozitivne učinke na naše psihičko zdravlje.
Osim toga, dokazano je i kako se takvim, intuitivnim, pristupom prehrani može popraviti slika, točnije, percepcija o vlastitom tijelu; povećati samopouzdanje i, općenito, poboljšati kvaliteta života. Primjenjivanje intuitivnog jedenja može nam pomoći da više poštujemo svoje tijelo; može doprinijeti da ga prihvatimo i zavolimo i da prestanemo biti zarobljeni nesigurnostima.
Intuitivno jedenje pomaže nam da svoj sluh usmjerimo ka stvarnim signalima koje nam tijelo šalje i na taj način ne dopustimo da kontrolu preuzmu emocije ili ostali čimbenici koji utječu na ponašanje prema hrani.
Drugim riječima, razvijajući sluh prema osjećaju gladi i sitosti, preveniramo kompulzivno prejedanje koje nerijetko može postati problem velikih razmjera. Općenito, intuitivno jedenje, protivi se opsesivnom brojanju kalorija i opterećenju koje proizlazi iz takvog pristupa. Kod intuitivnog jedenja ne postoje izrazi poput ‘’moram’’ i ‘’ne smijem’’. Intiutivno jedenje nam zapravo omogućava da u potpunosti uživamo u hrani hraneći tako svoje tijelo i um te osiguravajući ugodno i zdravo starenje.
