Meso u prehrani

Vrijeme čitanja: 3 min
nutrivat, meso
Crveno meso izaziva podijeljena mišljenja u svijetu nutricionizma. Kao i kod ostalih namirnica, ključ konzumacije mesa jest uravnoteženost nutrijenata.

Crveno meso, janjetina, svinjetina, junetina i teletina predstavljaju kontroverzu u svijetu nutricionizma. Pravo pitanje jest koliko je to utemeljeno i na kojim informacijama se bazira. Nažalost, prilikom rasprava o ovoj temi, vrlo često nailazimo na ekstermne stavove. Svatko od nas ima različite nutritivne potrebe, stoga je, individualan pristup važan. 

U nutricionizmu ekstremima nema mjesta, važno je ostvariti nutritivnu uravnoteženost.

Meso na našem stolu

Hrvati prosječno jedu 62kg mesa po osobi, a većina nas smatra kako je meso štetno i nezdravo. Već smo govorili kako nisu sve informacije koje su dostupne točne, bez obzira na to koliko su zastupljene. Većina informacija koje govore o štetnosti mesa odnosi se na crveno meso. Smatra ga se krivcem za kardiovaskularne bolesti, koje su glavni uzročnik smrti u svijetu. Crveno meso, prema takvim informacijama, postaje uzrok naših bolesti. Prije nego što počnemo razgovarati o stvarnoj štetnosti crvenog mesa, trebamo spomenuti nekoliko stvari.

Tradicionalna jela poput sarmi, pašticade i suhog mesa, dio su našeg kulturološkog identiteta. 

sušeno meso, pršut

Konzumacija mesa sastavni je dio naše kulture. Gotovo je nemoguće zamisliti blagdanski ručak bez crvenog mesa. Ipak, kvaliteta mesa koje konzumiramo se promijenila. Promijenio se način na koji se uzgajaju životinje, a samim time i meso koje kupujemo nije jednako kvalitetno kao prije.

Kada govorimo o uzgoju životinja, promijenilo se ono što životinje jedu, ali i količina njihovog kretanja. Ono čime hranimo životinje, utječe na kvalitetu mesa koje konzumiramo. Istraživanja nema puno, ali pojedina su potvrdila kako je meso koje dolazi od organski uzgojenih životinja ipak nutritivno kvalitetnije, kada govorimo o profilu masnih kiselina, od konvencionalnog. U Republici Hrvatskoj, srećom, imamo pristup kvalitetnom domaćem i organskom mesu.

Većinu brine informacija kako se se životinjama daju antibiotici i hormoni rasta koji, posljedično, negativno utječu na naše zdravlje. Bitno je znati kako je, unutar Europske Unije, uporaba hormona za rast životinja strogo zabranjena. U nekim drugim državama, poput Sjedinjenih Američih Država, upotreba ovakvih hormona je dozvoljena. Također, uporaba antibiotika prilikom uzgoja životinja, unutar Europske Unije, dobro je regulirana i kontrolirana.

Visoko prerađeno meso, poput salama, sadrži više prezervativa, od kojih su najpoznatiji nitrati.

Osim podjele na organski uzgojeno i konvencionalno meso, postoji i više ili manje prerađeno meso. Istraživanja potvrđuju usku povezanost između učestale konzumacije visoko prerađenih mesnih proizvoda i kolorektalnog karcinoma. Sukladno tome, ne bismo trebali pretjerivati s konzumacijom visoko prerađene mesne hrane, već bismo trebali birati meso u izvornom obliku. Također, u jednoj velikoj studiji, dokazano je kako je, za razliku od bijelog mesa, prerađeno, crveno meso povezano sa smrtnošću.

Crveno meso i kardiovaskularne bolesti

Meso je odličan izvor proteina, vitamina B skupine, željeza, cinka i selena. Ovi nutrijenti su esencijalni za normlano funkcioniranje organizma, a posebno su važni za rast i razvoj djeteta, zbog čega se veganska prehrana ne preporučuje kod djece.

Nutrijenti koji se nalaze u mesu, mogu se nadoknaditi iz biljnih izvora. Međutim, kako biste na pravilan način i u potpunosti osigurali nutrijente ukoliko ne konzumirate meso, potražite pomoć nutricionista. U ovom slučaju, potrebno je adekvatno znanje o prehrani kako bi se otklonio rizik od nutritivnih deficita.

S druge strane, crveno meso zaista sadrži značajne količine zasićenih masnih kiselina. Povećan unos zasićenih masnih kiselina povezan je s upalnim procesima u tijelu, začepljenjem krvnih žila, povećanim krvnim tlakom i kardiovaskularnim bolestima. Iz tog, ali i mnogih drugih razloga, pojedinci se često odlučuju na prehranu koja isključuje crveno meso. Ipak, rijetko se govori o posljedicama koje unos mesa ima na zdravlje, ukoliko ga se konzumira u umjerenim količinama (do 3 puta tjedno). 

Japansko istraživanje potvrdilo je kako umjeren unos crvenog mesa nema negativan utjecaj na kardiovaskularno zdravlje.

Meso je, poput svih namirnica, dobro za naše zdravlje, ukoliko se konzumira u preporučenim količinama. Ukoliko iz nekih drugih, ne-zdravstvenih razloga, birate ne jesti meso, to je u redu. U tom slučaju budite oprezni prilikom zadovoljavanja nutritivnih potreba vašeg tijela. Ne mogu dovoljno puta naglasiti  koliko u prehrani ekstremi nisu dobri i koliko je odmjerena, uravnotežena i intuitivna prehrana važna. Odgovor na pitanje trebamo li jesti crveno meso, stoga, nije jedinstven. Jedite ga u umjerenim količinama i nemojte ga se bojati. Slušajte svoje tijelo i ne zaboravite se opustiti za blagdane. 

PODIJELI:

Share on linkedin
Share on facebook
Share on twitter
iva tokic, nutrivat

m.sc. Iva Tokić

Nutricionizam je spoj svih mojih interesa, a Nutrivat je rezultat svega onoga u što vjerujem i omogućava mi da znanost koristim kako bi osvjestila i educirala o važnosti uravnotežene prehrane. Za vrijeme studiranja na PMF-u i Oxfordu sudjelovala sam na brojnim projektima, edukacijama i radionicama. Istraživanja koja sam provodila i stručnjaci s kojima sam surađivala oblikovali su moj pristup radu.

Moglo bi te zanimati i...

Novosti i savjeti

Ostavi nam svoju e-mail adresu, a mi ćemo ti slati novosti i savjete iz svijeta nutricionizma i uravnotežene prehrane.

nutrivat, iva tokic, nutricionist
Ova stranica koristi kolačiće, nisu jestivi - ali pomažu u korisničkom iskustvu!