Nutritivna tablica nalazei se poleđini pakiranja svih prehrambenih proizvoda. Unutar ovih tablica pronalazimo informacije o kalorijskoj vrijednosti hrane te o količini ugljikohidrata, masti, proteina i soli u 100g proizvoda. Znamo kako je u prehrani najvažnija ravnoteža koja predstavlja okosnicu našeg zdravstvenog statusa.
Pravilna prehrana osigurava nam dovoljnu količinu energije u danu, pruža nam sve potrebne nutrijente i pomaže nam poboljšati i prevenirati određena zdravstvena stanja.
Veliki dio populacije, danas, suočava se sa zdravstvenim problemima koji su usko povezani s prehranom. Stanja, koja su poznata i kao bolesti modernog doba, poput dijabetesa, visokog kolesterola u krvi, visokog krvnog tlaka i porast pretilosti stvaraju svijest o važnosti pravilne prehrane.
Nutritivna tablica služi nam kao kazalo koje nam pomaže prilikom odabira i kombiniranja namirnica. Količine i postotak zastupljenosti makronutrijenata olakšavaju nam balansiranje dnevnog unosa nutrijenata.
Kada govorimo o gubitku ili povećanju kilaže, najčešće komentiramo kalorije. Kalorijska vrijednost je informacija o količini energije koju određena namirnica sadrži. Enegriju potrebnu našem tijelu za svakodnevno funkcioniranje unosimo putem hrane.
Svatko od nas troši energiju čak i kada mirujemo i odmaramo. Također, sukladno stilu života imamo i prosječnu potrošnju dnevne energije, koja naravno ovisi o spolu, visini, tjelesnoj težini, godinama i fizičkoj aktivnosti. Lako dostupni online kalkulatori energije, pomažu nam izračunati količinu energije koja je potrebna našem organizmu za uobičajeno funkcioniranje.
Informacije o kalorijskoj vrijednosti pomažu nam u slučaju da želimo smršaviti ili udebljati se jer nam pomažu kontrolirati količinu energije koju unosimo. Matematika je jednostavna. Ukoliko unosimo veću količinu energije nego što trošimo, stvaramo kalorijski suficit te se debljamo. Ukoliko unosimo manju količinu energije nego što trošimo, stvaramo kalorijski deficit te mršavimo.
Prilikom korištenje nutritivnih tablica za kontroliranje unosa energije važno je obratiti pažnju na gramažu koja je prikazana u tablici i na gramažu namirnice koju konzumiramo.
Ugljikohidrati mnogima su najomraženiji makronutrijent. Često nailazimo na informacije koje tvrde kako je upravo ova skupina namirnica glavni krivac prekomjerne tjelesne težine, ali i zdravstvenih problema. Ugljikohidrati predstavljaju glavni izvor energije za naše tijelo.
Unošenjem nekih namirnica koje su bogate kompleksnim ugljikohidratima, također, unosimo vlakna, vitamine i minerale nužne za normalno funkcioniranje našeg organizma.
Postoji više vrsta ugljikohidrata. Primjerice, složeni ugljikohidrati koji obiluju vlaknima, vitaminima i mineralima su: integralni kruh, integralna riža, heljda, proso, mahunarke. Jednostavni ugljikohidrati poput običnog šećera, prisutni su u slatkišima i zašećerenim sokovima. Upravo je pretjeran unos ovih šećera povezan s kardiovaskularnim oboljenjima. Unos običnog šećera treba reducirati na maksimalno 5% ukupne dnevne energije. To znači kako prosječna ženska osoba može maksimalno unositi oko 25g šećera, dok prosječna muška osoba može maksimalno unositi oko 36g šećera. Nutritivna tablica nam u ovom slučaju pomaže jer je u njoj jasno naznačen udio šećera u ugljikohidratima, odnosno u proizvodu.
Makronutrijenti koji su sastavni dio signala našeg živčanog sustava, ali i hormona, su masti. Trebaju biti sastavni dio uravnotežene prehrane, baš poput i ostalih nutrijenata. Poput ugljikohidrata, postoje i različite vrste masti. U nutritivnoj tablici trebamo obratiti pažnju na zasićene masnoće i trans masti čiji je pretjeran unos povezan s kardiovaskularnim i degenerativnim problemima. Pretjeranim unosom zasićenih masti smatra se unos više od 10% ukupnog energetskog unosa, odnosno ne više od 22g za prosječnu osobu, a trans masti bi trebali reducirati na maksimalno 2g dnevno.
Svi znamo kako su proteini gradivni materijal našeg tijela. Sastavni su dio antitejla, enzima i mišića. Novije smjernice prehrane navode kako bismo trebali unositi minimalnog 1g proteina po kilogramu tjelesne težine.
Nedovoljan unos proteina jedan je od najčešćih nutritivnih deficita.
Sol se, prema dostupnim statističkim podacima, u Republici Hrvatskoj konzumira u prevelikim količinama. Osim kuhinjske soli koju dodajemo u hranu, ona je, poput šećera, često ‘’skrivena’’ u prerađenim namirnicama, a posebice u konzerviranoj i dimljenoj hrani.
Maksimalan preporučeni dnevni unos soli za prosječnu osobu je 6g.
Nutritivne tablice mogu nam biti vodič koji nam pomaže balansirati dnevni unos nutrijenata i kalorija. Ono što bismo trebali imati na umu prilikom oslanjanja na nutritivne tablice jest kako se hrana sastoji od mnogo više komponenata poput: vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa, a koji nisu navedeni u tablici. Našem organizmu su oni nužni za svakodnevno funkcioniranje i stoga trebamo razmišljati šire od samih podataka iz nutritivne tablice.
Nutritivna tablica je dokaz kako se velika većina namirnica sastoji od više makronutrijenata, pa je dobar odgovor na sve trendove u prehrani koji tvrde kako je ključ u eliminiranju nekog od makronutrijenata iz prehrane, a ne u ravnoteži.
Koristite ove podatke kako biste pazili na dobar odnos prema hrani, ali i omjere. Neuravnoteženost u prehrani dovodi do disbalansa, može dugorčno utjecati na pojavu poremećaja u prehrani, ali i ozbiljno narušiti naše zdravlje. Pravilna prehrana je ona koja je raznolika, umjerena, izbalansirana. U pravilnoj prehrani ničeg ne neodstaje i ničeg nema previše te nije nam psihičko opterećenje. Nutritivna tablica može nam biti uvod u promjenu i služiti za provođenje pravilne prehrane.
Intolerancija na hranu je vrlo aktualna tema oko koje ljudi često imaju različita mišljenja i stavove.Intolerancija na hranu je smanjena sposobnost probavljanja hrane ili nekih
Mišićna masa i njena izgradnja potiču se vježbanjem, ali prehrana je ta koja nam pomaže unijeti ‘’sastojke’’ za povećanje mišićne mase.
Prehrana za djecu važna je pravilan razvoj. Otkrijte kako uravnotežiti prehranu za djecu i osigurajte im sve potrebne nutrijente.
