Zdravlje crijeva

U posljednje vrijeme, kada govorimo o svakodnevnim tegobama, često spominjemo osjetljivost na određene namirnice ili skupine namirnica. Sve češće čujemo kako ljudi oko nas imaju određene probavne smetnje i sve više razgovaramo o namirnicama čijom konzumacijom možemo poboljšati zdravstveni status.

Crijeva predstavljaju, takozvano, ogledalo našeg zdravlja. Naš imunološki sustav uvelike se naslanja na crijeva, pa su tako imunološki odgovori našeg organizma ovisni o stanju crijeva. Danas se smatra kako se prilikom tretiranja autoimunih bolesti kreće od crijeva jer poboljšanje zdravlja crijeva može ublažiti simptome ovih bolesti. Moderna medicina se, generalno, sve više fokusira na rješavanje problema jačanjem crijeva i smatra se kako je utjecaj na crijevnu mikrobiotu budućnost liječenja ljudi.

U crijevima se stvara najviše serotonina – hormona sreće, pa se kod pojave depresije i anksioznosti često usmjerava na obnavljanje crijevne mikrobiote. 

Bolesti crijeva

Okosnicu zdravlja u našim crijevima predstavlja stanje mikrobiote. To su crijevni organizmi, pretežito bakterije, koje su važan čimbenik našeg zdravlja i probavnog sustava. Ukoliko se nalazimo u stanju velikog stresa, jedemo nepravilno i neredovito, a uz to, konzumiramo previše mesa, alkohola ili pušimo, potičemo razmnožavanje ‘’loših’’ bakterija u crijevima. Takve bakterije potiču upalne reakcije u organizmu. Jednako tako, svojim načinom života i prehrambenim navikama možemo potaknuti i stvaranje ‘’dobrih’’ bakterija koje doprinose našem zdravstvenom statusu. 

Znamo kako je svaki organizam individualan i naše tijelo ima urođene mehanizme koji nam daju siganle kada nešto nije u redu. Slušajući vlastito tijelo, naravno, uz preporuku liječnika, možemo olakšati brojna stanja i tegobe. 

Crijeva nam, također, daju signale kada nešto nije u redu. Najčešće se radi o jakim grčevima, nadutosti, bolovima, probavnoj neuravnoteženosti te osjećaju nelagode. Uzrok ovih simptoma može biti povećana razina  stresa, ali i konzumacija određenih namirnica. Većina ljudi se, detektiranjem uzročnika problema, odluči na laganiju, pravilniju i izbalansiranu prehranu. Takva prehrana obliuje voćem i povrćem, sadrži cjelovite žitarice, ribu i orašaste plodove te je u skladu sa smjernicama pravilne prehrane. Međutim, ponekad se dogodi, da unatoč ovakvim promjenama simptomi i dalje ostaju, a ponekad se i pogoršaju. 

Pogoršavanje simptoma, unatoč promjenama prehrane, jasan su signal kako se trebamo obratiti liječniku. Slijedeći medicinske upute, nutricionisti vam mogu kreirati plan prehrane koji će rezultirati obnavljanjem crijevne mikrobiote i ublažavanjem simptoma. 

Najčešće dijagnoze koje vežemo s probavnim problemima su sindrom iritabilnog crijeva, celijakija, intolerancija laktoze i bakterijsko prerastanje u crijevima.

Sidrom iritablinog crijeva najčešći je probavni poremećaj, a pogađa ljude svih dobnih skupina; djecu, mlade i starije osobe. Osim probavnih problema, često je popraćen i s refluksnom bolesti te depresijom i anksioznošću. Najčešće se grčevi pojavljuju periodično i povezani su s proljevom, zatvorom, nadutošću i vjetrovima. Točan uzrok ovog poremećaja ne može se ustanoviti, ali se zaključak se može ustanoviti nakon više pretraga kao što su: kompletna krvna slika, CRP, testiranje na celijakiju i ostale, povezane, pretrage. Ponekad sindrom iritabilnog crijeva nije povezan isključivo s hranom koju jedete. Često je i odgovor na stres, pa bi u tom slučaju bilo dobro posavjetovati se sa psihologom, psihoterapeutom ili psihijatrom.

Sindrom iritabilnog crijeva ( poznat i kao sindrom iritabilnog kolona) nije jedina bolest crijeva, ali je najčešća. Sindrom iritabilnog crijeva nastaje autoimuno, baš kao i njemu srodna Chronova bolest i ulcerozni kolitis. Pristupi olakšavanju simptoma ovih bolesti nisu identični i jedinstveni su za svaku osobu koja boluje od njih. Ipak, početak dijagnosticiranja, ali i olakšavavnja simptoma je sličan.

Plan prehrane kod crijevnih poremećaja

Plan prehrane koji za vas kreiram u Nutrivatu je zaista individualan. Ovu činjenicu napominjem jer smatram kako je to najvažnija stavka dobrog plana prehrane, pogotovo ukoliko se surećete s nekim problemima. Ukoliko govorimo o bolestima crijeva, ali i bilo kojim drugim stanjima, svaki organizam je jedinstven. Dvije osobe istog spola, dobi, sličnih životnih navika i dijagnoze mogu potpuno drugačije reagirati na iste smjernice u prehrani. Hrana koja nekome olakšava simptome, drugoj osobi ih može pogoršati. Iz tog razloga jako je važno svima pristupati individualno.

Ukoliko imate učestale simptome crijevnih problema, prvi korak bi uvijek trebao biti konzultacija s liječnikom. Prije obraćanja nutricionistu, važno je konzultirati se s gastroenterologom, obaviti testove koji vam se savjetuju i uzeti u obzir predloženu terapiju. Nutricionist nije doktor i on vas ne može u potpunosti izliječiti, ali u suradnji s vama može vam pomoći u pronalasku načina prehrane koji vama odgovara i može vam otklonuti rizik od mogućih nutritivnih deficita koji se mogu javiti kao posljedica eliminiranja nekih namirnica iz prehrane. Tako kreiran plan prehrane može vam donijeti pozitivine rezultate i olakšati simptome bolesti.

Ukoliko govorimo o planu prehrane koji se kreira za osobe koje sumnjaju kako im neka ili više namirnica uzrokuje smetnje, najčešće se koristi takozvana eliminacijska dijeta.

Individualan pristup prehrani uključuje eliminacijsku dijetu koja se zasniva na izbacivanju ”high FODMAP” namirnica, a FODMAP označava fermentirajuće oligosaharide, monosaharide, disaharide i poliole, izbjegavanje glutena i laktoze te izbacivanje individualnih trigera koji izazivaju napuhnutost ( primjerice mahunarke ili zeleno lisnato povrće ). Na prvi pogled, čini se kako se apsolutno sva hrana treba izbaciti, ali to baš i nije slučaj. 

Napretkom tehnologije razvile su brojne mobilne aplikacije koje vam pomažu u pronalasku ‘’low FODMAP’’ namirnica, odnosno onih namirnica koje su siromašne fermetirajućim nutrijentima. Jedna od njih je ”FODMAP from A to Z’’.

Osim eliminacije, potrebno je i obogatiti već spomenuti crijevnu mirkofloru pa su probiotici i više nego preporučeni u ovom procesu. Probiotici potiču nastanjivanje i razmnožavanje ”dobrih” bakterija, a istraživanja pokazuju da pacijenti sa sindromom iritabilnog crijeva često imaju i disbalans u bakterijskom sastavu crijeva.

Osim probiotika, često se preporučuje unos dodatnih probavnih enzima. Probavni enzimi su amilaza, proteaza i lipaza koji unutar našeg probavnog sustava rastavljaju 3 glavna makronutrijenta na manje jedinice. Vjeruje se kako dodatan unos probavnih enzima može pomoći prilikom smanjenja simptoma IBS-a, ali potrebna su dodatna istraživanja i studije kako bi se donijeli konkretni zaključi i dodatne zdravstvene smjernice.

Nutrijenti koji se dodatno koriste za smanjenje upalnih procesa i umirivanje simptoma su: omega-3 masne kiseline, cink i glutamin.

Eliminacijska dijeta ne traje zauvijek. Ukoliko su se simptomi i smetnje u potpunosti umirili te su u stanju mirovanja određen vremenski period, preporučuje se eksperimentiranje s hranom, odnosno, polagano uvođenje namirnica. Tako testiramo koje namirnice nam ne smetaju, a koje nam uzrokuju pojavu simptoma. Ovaj proces treba biti postepen, a u idealnom slučaju i kontroliran od strane stučne osobe.

Eliminacijska dijeta je proces koji zahtjeva strpljenje i posvećenost. Kroz svoj rad naučila sam kako je svaki slučaj specifičan. Cjelokupan proces otkrivanja bolesti povezanih sa crijevima, ali i namirnica koje izazivaju simptome, zaista donosi različite rezultate za svaku osobu koja kroz isti prolazi. Nutricionist u ovom slučaju ne piše samo plan prehrane koji se temelji na eliminaciji namirnica, već u skladu s postavljenom dijagnozom balansira nutrijente kako bi se izbjegli deficiti. Također, uvođenjem probiotika i ostalih suplemenata pomaže održati nutritivnu ravnotežu u vašem organizmu, ali i pruža potporu za vrijeme trajanja cijelog procesa.